Luka Rijeka nalazi se na strateškom EU prometnom pravcu ( TEN – T Mediteranskom koridoru ) i nadovezuje se na pravac "Baltic – Adriatic"
Zbog svog povoljnog položaja Luka Rijeka omogućuje najkraću pomorsku vezu između zemalja srednje i istočne Europe i prekomorskih zemalja
Kao sastavni dio TEN - T prometne mreže i koridora, Luka Rijeka ima poseban značaj za pomorski zatvorene zemlje (Mađarska, Austrija, Slovačka, Češka, Srbija i BiH), te je u izvrsnoj poziciji iskoristiti tu svoju lokaciju
EU i Hrvatska strateški i operativno podržavaju ulaganja u lučku i željezničku infrastrukturu koja podižu prometni kapacitet tog pravca i otklanjaju uska grla na njemu. Strukturni i kohezijski fondovi EU – a djelovat će kao značajna potpora investicijskom ciklusu i lučkog i željezničkog sektora
Liberalizacijom tržišta željezničkih operatera, kao i ulaskom privatnog kapitala u lučke operacije, podiže se njihova efikasnost, kao i konkurentnost riječkog prometnog pravca
Geostrateški položaj i tržište
Luka Rijeka je dio sjevernojadranskog lučkog klastera zajedno s lukama Koper, Trieste, Venezia, Ravenna, Monfalcone i Chioggia. Sustav opslužuje uvozne i izvozne potrebe gravitacijskog područja u koji se ubrajaju Italija, Švicarska, Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska.
Sjevernojadranskim lukama konkuriraju veliki klasteri sjevernomorskih luka (Rotterdam, Amsterdam, Antwerpen, Ghent, Hamburg i Bremen), baltičkih luka (Rostock, Gdansk, Gdynia, Swinoujscie i Szczecin), crnomorskih luka (Constanta, Varna i Burgas), južnojadranskih luka (Ploče, Bar i Drač), te egejskih luka (Solun i Pirej).
Osim toga, kroz to gravitacijsko područje prolazi i najveći europski unutrašnji plovni put - Kanal "Rajna-Majna-Dunav".
L uka Rijeka je dugi niz godina važna tranzitna luka zemljama zaleđa, uglavnom zemljama srednje, srednjoistočne i istočne Europe. Na tom velikom području strateški cilja dvije grupacije zemalja u grupi prioritetnih i sekundarnih tržišta, a potom treća tržišta i šire gravitacijsko zaleđe.
Prioritetna tržišta na centralnoj liniji Hrvatska-Mađarska-Slovačka
Sekundarna tržišta na sjevernoj liniji Austrija-Češka-Poljska i južnoj liniji BIH-Srbija
3. zona, zemlje konkurentnih sjevernojadranskih luka (Italija i Slovenija)
Šire gravitacijsko područje zapadne Rumunjske, zapadne Ukrajine i južne Njemačke
U odnosu na sjevernomorski, sjevernojadranski pomorski pravac ima veliku nautičku prednost za promet roba preko Sueskog kanala iz pravca Srednjeg i Dalekog Istoka. Za brodove s Dalekog Istoka pravac je kraći za 2.000 Nm i skraćuje prijevoz tereta za cca. 6 dana plovidbe. Uz kraće vrijeme i niže troškove transporta, sjevernojadranski pravac pridonosi i značajnim uštedama u emisiji CO2.
Glede destinacijskih (emitivnih) tržišta koja s gravitacijskim zaleđem luke Rijeka ostvaruju trgovinsku razmjenu najznačajnija su ona preko Sueskog kanala:
Sjeverna Afrika (Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan)
Istočni Mediteran-Levant (Turska, Sirija, Libanon, Jordan i Izrael)
Srednji Istok (Saudijska Arabija, Bahrein, Qatar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen, Kuwait, Irak, Iran i Afganistan)
Daleki Istok (Kina, Hong Kong, Taiwan, Japan i Južna Koreja)
Indijski potkontinent (Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka)
JI Azija (Indonezija, Filipini, Tajland, Vijetnam, Malezija i Singapur)
Istočna Afrika (Etiopija, Kenija, Tanzanija, Mozambik i njima konvergirajuće 'Land-Locked' afričke zemlje)
Tržišta koja ne koriste Sueski kanal (zapadni, odnosno atlantski pravac) također koriste prometni pravac preko sjevernojadranskog klastera, no više su orijentirana na europski sjevernomorski klaster.
